Članstvo Srbije u SEPA, šta donosi srpskoj privredi i građanima

Bez autora
May 25 2025

Srbija je postala četrdeset prva članica SEPA, jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

Ipak, prve transakcije biće omogućene u novembru, a puni kapacitet primene sporazuma za godinu dana. Koliko članstvo u SEPA znači za privredu i građane.

U Srbiju se iz dijaspore samo iz evropskih zemalja godišnje šalje najmanje tri i po milijarde evra.

Nekada skupim transferima, a najčešće u kešu preko vozača autobusa ili rodbine. Takav način članstvom u SEPA postaje suvišan, jer će se prenos deviza iz ili ka nekoj od 40 zemalja članica obavljati u nekoliko sekundi. I to non-stop, dvadeset četiri sata, vikendom i praznikom.

"I to će ga koštati vrlo malo. Znači koštaće ga isto toliko koliko će ga koštati da izvrši prenos novca u okviru Nemačke. Različite banke i različiti pružaoci platnih usluga imaju različite tarife, ali to je najčešće iz našeg iskustva neka fiksna naknada koja je često ispod jednog evra," izjavio je Nikola Mehandžić, direktor Monro pejmenta.

Odlična vest

SEPA zona plaćanja će doneti konkretne uštede privredi i regionu u celini sa kojim Srbija beleži suficit u razmeni.

"Prijem u SEPA je odlična vest za sve nas koji radimo sa inostranstvom, koji imamo transakcije u evrima ili iz inostranstva ili prema inostranstvu. Znači veliki napredak pre svega u smanjenju troškova. Do sada smo po pojedinačnoj fakturi, recimo u međunarodnom transportu, plaćali između 20, 40, 45 evra, a sada će to da spadne deset puta manje, što znači dva do tri evra", rekao je Petar Čović, direktor "Ivašpeda Subotica".

Za promet preko SEPA domaće banke moraju da se sertifikuju i ulože novac u opremu. To će trajati od tri do šest meseci jer za te transfere nisu potrebne korespodentske banke sa druge strane granice. Ukoliko to ne urade, izgubiće ceo segment poslovanja u platnom prometu.

"To su investicije koje su poprilično značajne za banku. Potrebno je ispuniti izvesne standarde koji se tiču i bezbednosti, infrastrukture i ispunjenja standarda koji se zove PSD2, platna regulativa koja je već neko vreme validna u Evropi, kao i jaka identifikacija i dvofaktorska autentifikacija klijenata koji vrše onlajn plaćanja," objasnila je Maja Mikić, član IO za operacije AIK banke.

Prijem nije dovoljan

"Prijem ne znači ništa ukoliko se tehničko povezivanje ne sprovede tako da bude što jeftinije i da izvršenje transakcija bude podjednako efikasno kao što su danas plaćanja u okviru naše zemlje. Jedino tako građani i privreda će moći da osete prave koristi od SEPA i brža i jeftinija plaćanja sa zemljama Evropske unije i regiona", rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Osim priliva preko SEPA, bi trebalo voditi računa i o odlivu novca ka inostranstvu, sprečavanju pranja novca, virtuelnim valutama i celom jednom spektru bezgotovinskih transakcija. Sve je to Hrvatska prošla u proteklih nekoliko godina koliko posluje u zoni SEPA.

"Nemamo više velikih prekograničnih naknada koje su pre zbilja onemogućavale ozbiljan posao u ostatku Evrope za manje firme kojima takve naknade uzimaju značajan deo profita. Naši klijenti nisu mogli kupovati kriptovalute u ostatku Evropske unije."

Dakle, sa SEPA će deo firmi koje se bave transferom novca izgubiti posao u Evropi, ali će im ostati poslovi sa ostatkom sveta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik